ZAPISNIK

sa sastanka  predstavnika Hrvatskih voda s mještanima Gabela Polja održanog
19. rujna 2014. u Galeriji Gradskoga kulturnog središta Metković s početkom u 11 sati.

Nazočni: Mirko Duhović, direktor Hrvatskih voda – VGO Split; Smiljan Vidić, načelnik Općine Čapljina; Božo Petrov, gradonačelnik Grada Metkovića; dipl. ing. građ.Tihomir Galić,  voditelj Projekta i nadzorni inženjer; Joško Erceg, voditelj VGO – Ispostava za mali sliv Neretva-Korčula sa sjedištem u Opuzenu, Fani Banić, voditeljica Sektora zaštite voda te zainteresirana javnost.

Dnevni red:

1. Otvaranje sastanka

2. Izvještaj o stanju radova na nasipu za obranu od poplava na poddionici nasipa kroz Bosnu
    i  Hercegovinu, odnosno na predjelu Gabela Polje

3. Pitanja

Ad 1.

Sastanak je otvorio gradonačelnik Grada Metkovića Božo Petrov koji je na početku istaknuo da je sastanak upriličen na traženje mještana Gabela Polja koji su se željeli upoznati sa stanjem radova na nasipu za obranu od poplava na dijelu nasipa kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno na poddionici Gabela Polje, nakon čega je Petrov predstavio sudionike i najavio tijek sastanka.

Ad 2. 

Riječ je uzeo direktor Hrvatskih voda – VGO Split Mirko Duhović koji je rekao da je to drugi sastanak koji se održava u Metkoviću. Podsjetio je da je prvi održan vezano uz početak izgradnje nasipa na području Duvrata, što je uspješno riješeno te je izrazio nadu da će i drugi dio problema koji se odnosi na izgradnju objekta kroz BiH biti riješen na zadovoljstvo svih koji žive na tom području. Izrazio je nadu da će se izgradnjom ovog objekta konačno riješiti pitanje plavljenja Metkovića i Gabela Polja, kako se ne bi ponovile situacije iz nedavne prošlosti. Predložio je da o stanju cijeloga projekta govori inženjer Tihomir Galić, voditelj projekta i nadzorni inženjer Hrvatskih voda nad izgradnjom objekta, kako bi prisutni imali cjelovitu informaciju i kako ne bi bilo nesporazuma na toj razini. 

Tihomir Galić je nazočne upoznao s tehničkim karakteristikama nasipa rekavši da se radio o izgradnji zaštitnih objekata za obranu od poplava grada Metkovića i naselja Gabela Polje u BiH. Istaknuo je da je predviđena trasa nasipa ukupne dužine 8 kilometara i 200 metara te da se radi o potpuno inertnom objektu. Trup nasipa gradi se od miješanoga materijala. Sam trup nije vodoodrživ i ne služi svrsi dok se s vanjske strane ne postavi ekran koji se sastoji od bentonitne membrane. Tek postavljanjem toga ekrana nasip dobiva svoju funkciju i tada se može reći da je nasip gotov i da služi svrsi. Ukratko je podsjetio na tijek gradnje koja je započela 2011. Rekao je da je novi izvođač radova stupio na gradilište u 11. mjesecu 2013. te da radovi idu vrlo brzim tempom. Ing. Galić je rekao da je završena prva faza čitavom trasom kroz Jerkovac i da se trenutno radi na Glibuši put granice s BiH, gdje je ostalo nedovršeno oko  500 metara. Također su započeti betonski radovi na propustima Jerkovac i Struga i očekuje se da će se vrlo brzo započeti raditi i propust na predjelu Put Narone kao i pridruženi objekt, a to su crpna stanica Jerkovac i regulacijska ustava Jerkovac. Ponovio je da se nasip radi u dvije faze, a cijeli nasip podijeljen je u sedam poddionica. Rekao je da što se tiče izrade nasipa u RH da on stvarno ide dobro. Nadalje je istaknuo da su Hrvatske vode 2008. i 2009. preko Međudržavnog povjerenstva za vodnogospodarska pitanja povele pitanje sustava obrane od poplava Grada Metkovića te da je s hrvatske strane pokrenuta inicijativa da se u projekt uključi i Općina Čapljina, odnosno BiH. Dio u BiH je još uvijek u fazi idejnog projekta, onako kako su Hrvatske vode vidjele mogućnost tog rješenja. Što se tiče izrade nasipa u BiH predlaže se potpuno ista metodologija kao i na hrvatskom dijelu s tim da će sustav u BiH imati svoje pridružene objekte. Po idejnom projektu predviđena je izgradnja crpne stanice Glibuša i regulacijske ustave Glibuša, potpuno istovjetno sustavu na crpnoj stanici Jerkovac, ali kako je pripadajući dio nasipa unutar BiH njihova izgradnja predviđena je na tom području dvadesetak metara od postojećeg kontejnera granične policije na Glibuši. Ing. Galić je nadalje rekao da su Hrvatske vode pribavile svu dokumentaciju za gradnju u Hrvatskoj, a problem izgradnje dijela u BiH evidentan je jer ta dionica nije niti u fazi pribavljanja lokacijske, odnosno urbanističke suglasnosti, a da se ne spominje postupak pribavljanja građevinske dozvole, otkupa zemljišta i svega ostaloga što se treba napraviti da bi se ušlo u izgradnju. Očito je da će dio u BiH biti u zaostatku za dijelom u RH godinu ili čak dvije, ali se svi trebaju potruditi da se zaostatak sustigne.   

Izlaganje je nastavio g. Duhović koji je rekao da su Hrvatske vode na prvom sastanku preuzele obavezu financiranja izrade projektne dokumentacije te da će financirati izgradnju nasipa u cjelini, a na partneru, odnosno Čapljini, tj. BiH, ostaje rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. Na zadnjemu sastanku u Metkoviću iznesena je i druga varijanta u kojoj bi Hrvatske vode participirale u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja u smislu isplate procijenjenih vrijednosti zemljišta, a da bi druga strana sudjelovala u projektu vezano za osiguranje materijala za nasip. Nadalje je istaknuo da izgled nasipa koji je za sada predviđen nije konačan jer će konačna trasa i oblik nasipa biti definirani lokacijskom i građevinskom dozvolom koja nije stvar RH. Duhović je izrazio je nadu da će se sva otvorena pitanja s predstavnicima Čapljine uspjeti riješiti čim prije, što bi osiguralo kontinuitet izgradnje nasipa. Istaknuo je da još uvijek nije potpisan međudržavni ugovor, ali da se bez obzira na to  funkcionira na nekim principima i dogovorima te kako vjeruje da neće biti zastoja u organizaciji ovoga projekta i da će se napraviti rješenja koja će biti na zadovoljstvo svih nas.  

Načelnik Smiljan Vidić je podsjetio da već četrdesetak godina postoji ideja da se na području gradova Metkovića i Čapljine, točnije Gabela Polja napravi jedan ovakav projekt, ali je sve do nedavno ostalo na riječima. Rekao je da je imao nekoliko sastanaka sa predstavnicima Hrvatskih voda – VGO Split i predstavnicima Metkovića te da je projekt zahtjevan i što se tiče izgradnje i cijene, a da se ne govori koja je njegova važnost za sve ljude koji žive na tome području. Problem na čapljinskoj strani je što su stvari puno kompliciranije, što je rečeno na prvim sastancima budući da je riječ o međudržavnom projektu pa je sve tromo sporo komplicirano. Vidić je rekao da je njegova ideja bila da država BiH svoje ingerencije spusti na Općinu Čapljina i da se tako pokuša ubrzati cijeli taj proces. Također je rekao da se Međudržavno povjerenstvo na sastanku održanom u Banjoj Luci uspjelo dogovoriti s državom BiH da svoje ingerencije vezano za ovaj projekt spusti na razinu Općine Čapljina. Sve je to dovelo do toga da se značajno zaostaje za onim što se događa na hrvatskoj strani. Nažalost još nije potpisan međudržavni ugovor, ali ima obećanja da će i taj problem biti vrlo brzo riješen. Bez obzira na to što ugovor nije potpisan Općina Čapljina je s Hrvatskim vodama - VGO Split odradila jedan dio posla. Potpisan je projektni zadatak i Ugovor o financiranju. Idejni projekt za dio nasipa u Gabela Polju postoji, ali treba napraviti glavni projekt. Tko će ga raditi još se ne zna, a opcija je Građevinski fakultet u Mostaru ili možda tvrtka koja je radila glavni projekt za područje Metkovića. Važno je napomenuti da se temeljem idejnog projekta može barem otprilike znati koja je to površina zemljišta koja će sutra biti oduzeta vlasnicima, temelju čega će se moći izvesti sudske vještake koji će napraviti procjenu vrijednosti te zemlje i onda će se znati koliko će to točno opteretiti proračun Općine.  „Na prošlom sastanku koji smo imali ovdje u Metkoviću ja sam istakao da bi to mogao biti problem jer se ne zna hoće li Općina Čapljina u tom trenutku iz svog proračuna moći izdvojiti novac,“ rekao je Vidić i predložio da Općina Čapljina jednim djelom participira u novcu, a jednim u materijalu, odnosno da se kamen potreban za gradnju uzme na „licu mjesta“, čime bi se uštedjelo i na prijevozu.

Vidić je zaključio da se zbog objektivnih razloga s čapljinske strane kasni, ali je sigurno da će se projekt nasipa završiti.

Ad 3. 

Nakon što se završilo s uvodnim dijelom uslijedila su pitanja okupljenih.

Rade Jurković iz Gabela Polja komentirao je da je čuo dvije verzije priče te ga je zanimalo je li uvjetovanje materijalom miniranje projekta. Poduže izlaganje zaključio je konstatacijom da će građani Gabela Polja sa svoje strane napraviti sve što je u njihovoj moći da izgradnja nasipa započne čim prije.

Duhović je odgovorio da ne postoje dva pristupa nego samo jedan, a to je izgradnja nasipa u cjelini i Hrvatske vode nisu razmišljale o drugom rješenju. Prvobitni prijedlog je bio da će Hrvatske vode financirati tehničku dokumentaciju i izgradnju, a da će druga strana riješiti imovinsko-pravne pitanja. Znači, treba definirati projektni zadatak, što je sada učinjeno, izraditi idejnu dokumentaciju, parcelacijski elaborat, obaviti razgovore i kontakte, angažirati građevinske vještake da naprave procjene kako bi se došlo do iznosa koliko će sve to stajati. „Mogućnost da se participira u materijalu nije nikakvo usporavanje projekta nego se razgovori o ovom projektu vode na razini Međudržavnog povjerenstva i kako će biti riješeno u BiH ne možemo odlučivati mi unutar Hrvatskih voda. Naši su projektanti dali prijedlog, ali to nije definitivno rješenje. Općina Čapljina mora provesti čitavu proceduru onako kako to ide po zakonima BiH, kako bi došli do građevinske dozvole i u tom trenutku ćemo napraviti sporazum o realizaciji, odnosno izgradnji“ rekao je Duhović.

Iliju Paponju je zanimalo je li gotov projekt za put Crnići-Gabela. Vidić je rekao da je idejno rješenje gotovo te da bi i papirnati dio posla trebao biti gotov za nekoliko mjeseci.

Radimr Jurković je pitao zašto je taj put uvjet za gradnju nasipa, na što mu je odgovoreno da to dvoje nema nikakve veze  niti uvjetuju jedno drugo.

Andriju Jurkovića je zanimalo imaju li Hrvatske vode dovoljno materijala za cijelu dužinu nasipa.

Jozo Galić je pitao u kojoj je fazi građevinska i lokacijska dozvola s bosansko-hercegovačke strane.  

Ranko Primorac je rekao da su bageri došli do granice i da sada idu na Duvrat te hoće li se dogoditi da u potpunosti napuste gradilište dok se u Gabela Polju stvari ne pomaknu s mrtve točke.

Marko Primorac je prozvao načelnika Vidića da u svojim izjavama nije spomenuo ni jedan termin kada bi se nešto moglo započeti raditi. Zanimalo ga je što se napravilo i do kuda su došli imovinsko-pravni odnosi.

Goran Komazin je pitao je li se moglo, što se tiče BiH, napraviti više u proteklom vremenu i tko je odgovoran za to što se nije napravilo, Hrvatske vode ili Općina Čapljina.

U nastavku su uglavnom postavljana slična pitanja, a na kraju je predstavnik Mjesne zajednice Doljani izrazio nezadovoljstvo odnosom Hrvatskih voda prema općini Čapljina te je postavio pitanje g. Duhoviću u vezi reguliranja odnosa između općine Čapljina, Hrvatskih Voda te grada Metkovića oko vodovoda Doljani-Metković.  Odgovoreno mu je da to nema veze s nasipom, ali će se oba problema rješavati nakon potpisivanja Međudržavnoga sporazuma.

Sastanak je završen u 12.30.