Nakon prijeđenih 235 km od izvora podno Zelengore u BiH i savladane visinske razlike od oko 800 m, Neretva se na ovome mjestu susreće s morem.   Korito je regulirano od Metkovića do ušća, ali se lijevo i desno još uvijek prostiru fragmenti očuvane močvare, stalnoga staništa  ptica, ili odmorišta tijekom njihove selidbe iz unutrašnjosti Europe do Sjeverne Afrike i nazad. Na samome kraju delete Neretva je tisućama godina oblikovala pješčani pojas pun sprudova i plićaka na kojima ptice rado borave.

Da za ušće Neretve još ima nade dokazala su jata žličarki koja su koncem veljače 2005. na svome putu u unutrašnjost Europe odlučila još malo pričekati dok gore studen ne popusti. U pratnji gđe. Davorke Kitonić odlučili smo zabilježiti ovaj nesvakidašnji događaj koji do prije nekoliko desetljeća ne bi izazvao nikakvu naročitu pozornost. Pticama je, nažalost, u Neretvi sve manje i manje prostora, pa treba poduzeti sve da se očuva bar ono što je preostalo.

Žličarke nisu baš ranoranioci, tek negdje pred podne doletjele su na plićake, koji se na ušću Neretve protežu kilometrima, i započele svojim tupim širokim kljunovima pretraživati dno. Početnička sreća bila nam je sklona, jer su se kretale baš prema nama, trebalo se samo umiriti.


Podnevni doručak počinje, svi su tu...


... osim jedne spavalice.

 


"Stajni trap" je izbačen, zakrilca i kljun spušteni, gen za pilotiranje savršeno obavlja svoj posao.


Malo po malo, stalno kljucajući po pješčanom dnu, ptice nam se

približavaju. Samo da ih ne preplašimo.


Stigle su  na samo nekoliko metara od nas. Kao da ova zadnja, ipak, jednim okom gleda na nas.

 


Evo je, u punoj ljepoti.


Žličarke su velike bijele ptice srodne ibisima. Raspon krila im je od 115 do 130 cm, a dužina od kljuna do repa  od 80 do 90 cm. Hrane se hodajući po plićaku  tražeći u mulju svojim žličastim kljunom sitne muzgavce i slične životinjice. Žličarke zimuju u pojasu sjeverne Afrike sve do Sahel zone. Međutim ponajviše u Sudanu i Etiopiji, a pojedinačno i na južnijim dijelovima Sredozemlja. Gnijezde se u zapadnoj Europi, a najveće kolonije nalaze se u močvarnim dijelovima Nizozemske uz sjeverno more. Žličarka snese između travnja i lipnja 3 do 5 jaja i oba partnera sjede naizmjence 21 do 25  dana na jajima. Gradnjom gnijezda, i odgojem mladih bave se također oba partnera. Mladi se zadržavaju u gnijezdu oko 50 dana a tek sa 3 do 4 godine počinju i sami graditi gnijezda.



 U Ornitološkoj zbirci u Metkoviću,  jednoj od najvećih u Europi, pod
brojem 312 čuva se preparat žličarke