Začinjavci
Počeci organiziranog
njegovanja folklornih običaja Metkovića i doline
Neretve padaju u 1950. kada skupina entuzijasta,
unatoč problemima sa prostorom, financiranjem,
nedostatkom nošnja, ali s ljubavi prema svome kraju
i običajima, osniva folklornu skupinu. Nije tada
bilo baš jednostavno u Metkoviću pokrenuti takvo
što. Folklor proizlazi iz nacionalnog i na
nacionalno se naslanja. U vrijeme kada su se nacije
pokušavale rastaliti u visokoj peći socrealizma,
njegovati hrvatske nacionalne običaje i pjesme bilo
je, najblaže rečeno, sumnjivo. Stoga su prvim
folklorašima često najteže prepreke bile one
birokratske (čitaj: političke) naravi.
Trebalo se uključiti u sustav.
Rješenje je bilo Kulturno umjetničko društvo "Mile
Gabrić" u kojem je oformljena folklorna sekcija. No
egzistencijalni problemi i dalje ostaju. Osnivanjem
Biokovsko-neretvanskog kazališta folklorna skupina
napokon dobiva prostor u Gimnastičkom društvu
"Partizan" koje je djelovalo u blizini kazališta.
Školske godine 1959/60.
učenici metkovske Gimnazije, predvođeni profesorom
Vidoslavom Bagurom okupljaju se u razne plesne
skupine. Upravo folklorna skupina svojom izvedbom
završnog kola iz Ere s onoga svijeta plijeni
pozornost publike koja je uvijek tražila dodatak. Tu
možemo datirati još jedan početak. Početak
organiziranog praćenja folklornih priredaba u
Metkoviću. Jer, kako god se razvijao folklor, tako
je i publika bivala sve masovnija i istančanijeg
ukusa. Danas nije slučajno da metkovsko kazalište
okupi više publike na nekoj folklornoj izvedbi nego
neki prvoligaški nogometni klub na svom stadionu.
Osnivanjem Gimnazijskog
folklornog društva okrenuta je nova stranica.
Folklor je dobio stručno vodstvo u osobi profesora
Bagura, koji se nije zadovoljavao samo radom
sa svojim učenicima, već je shvatio da neiscrpno
folklorno blago Neretve, Istočne i Zapadne
Hercegovine, Dalmatinske Zagore samo čeka da bude
otkriveno i stručno obrađeno. Usporedo sa plesnim
dijelom, radi se i na prikupljanju izvornih nošnji,
ali i na njihovoj izradi, gdje treba istaknuti
stručni rad profesorice Radojke Bagur. To je bio
začetak fundusa narodnih nošnji koje danas posjeduje
KUD Metković.
Sedamdesete godine prošlog
stoljeća, s pravom, možemo nazvati razdobljem
uzleta. Metkovski gimnazijalci redovito se
pojavljuju na raznim smotrama, postižući zapažene
uspjehe, što kulminira 1976. na Republiškoj smotri u
Karlovcu i osvajanjem prvog mjesta. Vaš webmaster je
kao student imao sreću prisustvovati toj Smotri (kao
član navijačke skupine koja se uputila iz Zagreba u
Karlovac) i može svjedočiti o snažnom dojmu koji su
metkovski "profesionalci" ostavili na ocjenjivački
sud i publiku.
KUD
Došlo je vrijeme kada je, ipak
zatvoreno, gimnazijsko društvo postalo pretijesno za
nabujale folkloraške potrebe. Već tada dosta
plesača nje bilo, ili više nije bilo učenicima
Gimnazije. Tako se 1977. osniva Kulturno umjetničko
društvo (KUD) Metković. Sa stabilnijim sustavom
financiranja, ali i sa dostignutim renomeom bivaju
gotovo nezaobilazni čimbenici na raznim međunarodnim
smotrama širom Europe. I to je to. Krug je zatvoren.
Gotovo perpetum mobile. Kvalitetan rad,
mogućnost atraktivnih putovanja, ljubav prema
folkloru, sve to stalo privlači mlađe naraštaje da
se uključe u rad Društva koje danas broji nekoliko
stotina članova u više starosnih skupina.
Metkovska i neretvanska pjesma i ples ne mora se
bojati da će ikada biti zaboravljena.
Djelatnost KUD-a nadilazi samo
izvođačku. Tako je je KUD Metković organizator
folklorne manifestacije "Na Neretvu misečina
pala" koja se do 2002. održala 18 puta. Okupiti više
od osamdeset folklornih skupina u tri dana i
provesti ih pozornicom metkovskog kazališta pred
prepunim gledalištem - to mogu samo veliki folklorni zaljubljenici
koji su samo na papiru amateri. KUD se okušao i u
izdavačkoj djelatnosti pa knjiga profesorice Radojke
Bagur "Narodne nošnje Neretve" za izdavača ima
KUD
Metković. Vokalna komponenta scenskog nastupa
folkloru daje posebnu draž. Iako u našim krajevima nisu rijetka tzv. gluva
kola, Metković i Neretva imaju sreću da vokalni
talenti rastu iza svakog grma. Tako su članovi KUD-a
snimili, a Društvo izdalo, CD "Neretvansko ravno
polje". Vjerujte autoru ovih redaka, dovoljno je
staviti CD u player, zapaliti (ako ste pušač)
i prepustiti se zvucima jednog drugog, prirodnijeg
svijeta od ovoga u kojem živimo.
Vidoslav
(Vido) Bagur
Profesor Bagur, duša metkovskoga folklora, jedan je
od onih rijetkih koji imaju sreću baviti se onim što
silno vole. Svojim dugogodišnjim radom postao je
autoritet kojega je nemoguće zaobići kada je u
pitanju folklor u Hrvata. Sklonost ka koreografiji,
a napose (neretvanska riječ za naročito) folklornoj,
rezultirala je mjestom koje metkovski folklor danas
zauzima u Hrvatskoj, ali i, možda ne manje važnim,
oživljavanjem folklornih društava duž cijele
hrvatske obale i otoka, te Zapadne i Istočne
Hercegovine. Zaljubljenik u svoj posao, prof. Bagur
ne daje vam mogućnosti za odstup. Stoga je i najveći
"krivac" što je za mnoge ansamble nastup na
metkovskoj folklornoj smotri pitanje časti, ali i
statusa.