SANADEROV DELTA FOL
Luko Brailo, Feral.hr 3. siječnja 2007.
Zašto se prešućuje zajednički elektro-energetski projekt stručnjaka iz Hrvatske i Republike Srpske
Hrvatski su mediji, HEP i
Vladina ministarstva prešutjeli vijest o trebinjskoj prezentaciji projekta
izgradnje "Hidroelektrane Dubrovnik 2", u čemu su sudjelovali i stručnjaci
zagrebačkog "Elektroprojekta". Očito da nije problem samo u mjestu promocije, u
kojemu je inače smješteno i sjedište Elektroprivrede Republike Srpske, s kojom
Hrvatska elektroprivreda ima podosta problema u raspodjeli struje. Realizacija
ovog projekta aktualizira i zabrinutost HSP-ovca Tadića i SDP-ovca Pančića, koji
su ukazali da bi novim energetskim projektima u pitanje mogla doći i plodnost
Neretvanske doline, što ovisi o brojnim izvorima kojima prijeti isušivanje.
U Hidroelektranama na Trebišnjici (HET) predstavljen je projekt
izgradnje "Hidroelektrane Dubrovnik 2", odnosno idejno rješenja i studija
izvodljivosti koje je izradila zagrebačka tvrtka Elektroprojekt d.o.o..
Uz zagrebačke stručnjake u izradi tog projekta sudjelovali su i njihovi kolege
iz HET-a. Ideja za njegovim ostvarivanjem potječe iz šezdesetih godina, kada je
građena "Hidroelektrana Dubrovnik", i kada su izgrađeni objekti za njezinu drugu
fazu, istaknuto je na predstavljanju spomenutog projekta. Cilj tog zahvata je da
hidroelektrana koja - kako stručnjaci kažu - proizvodi temeljnu električnu
energiju, postane vršna kako bi se povećala rentabilnost cijelog postrojenja. Na
taj bi se način smanjio broj sati rada, ali bi se povećala ukupna snaga
elektrana na 520 megavata od dosadašnjih 216 megavata kolika je proizvodnja
"Hidroelektrane Dubrovnik 1". U izgradnju "Hidroelektrane Dubrovnik 2" bilo bi
uloženo oko 175 milijuna eura, a gradnja bi mogla trajati oko tri i po godine.
Ovu vijest zanimljivu i s gospodarskog, energetskog, financijskog,
ekološkog pa i političkog stajališta objavio je bosanskohercegovački neovisni
online business magazin "Biznis.ba", no u hrvatskim je medijima - prešućena.
Nema je ni na službenim web-stranicama Hrvatske elektroprivrede.
Možda je razlog u tome što je prezentacija projekta "Hidroelektrana
Dubrovnik 2" upriličena 28. prosinca prošle godine u Trebinju gdje je sjedište
HET-a, ali i Elektroprivrede Republike Srpske (ERS). Budući da HEP ima i
poprilično problema s ERS-om u odnosu na raspodjelu struje iz "Hidroelektrane
Dubrovnik 1" kao i Termoelektrane Gacko, onda očito nije dobro talambasati i o
nekim mogućim novim (zajedničkim?) ulaganjima.
Nemušto demantiranje
Uostalom, ne tako davno, sredinom studenoga prošle godine,
aktualni doministar za energetiku Željko Tomšić osjetio je
potrebu u domaćim medijima "opovrgnuti" pisanje bosansko-hercegovačkih glasila o
"dogovorenim zajedničkim ulaganjima" između Hrvatske i Republike Srpske u
elektroenergetskom sektoru. Podsjećamo, to je nemušto demantiranje uslijedilo
mjesec dana nakon lanjskog banjalučkog susreta premijera RS-a Milorada
Dodika i tamošnjeg ministra energetike Milana Jelića,
koji su ugostili doministra Tomšića i predsjednika
Uprave HEP-a Ivana Mravka sa suradnicima. Tom su prigodom,
objavili su bosanskohercegovački mediji (i onda je na hrvatskoj strani vladao
muk!), "obje strane pokazale spremnost da u narednom periodu pristupe
zajedničkim ulaganjima u planirane elektroenergetske objekte na slivu rijeke
Trebišnjice koje bi – vlastitim sredstvima – realizirale Elektroprivreda
Republike Srpske i Hrvatska elektroprivreda". Na tom je sastanku također
dogovoreno kako će "ERS i HEP pripremiti svu dokumentaciju i nakon pribavljanja
mišljenja Vlade Republike Srpske i Vlade Hrvatske nastaviti planiranje
aktivnosti na izgradnji novih kapaciteta u okviru projekta 'Gornji horizonti
rijeke Trebišnjice' i 'Hidroelektrane Dubrovnik 2'".
No, na tom sastanku ništa nije potpisano ni konkretizirano, bučio
je potom doministar Tomšić, uvjeravajući novinare kako u Banjoj
Luci nije dogovorena gradnja "Hidroelektrane Dubrovnik 2" i hrvatska potpora
projektu Gornjih horizonata koji - Feral je pisao o tome - predviđa
prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice gradnjom novih
hidroelektrana "Dabar", "Nevesinje" i "Bileća" te daljnje usmjeravanje tih voda
u Bilećko jezero.
Ekološke dileme
Zanimljivo: ništa navodno nije ni potpisano ni
dogovoreno, ali mjesec i nešto dana nakon doministrova "demantija" u Trebinje
putuju stručnjaci zagrebačkog Elektroprometa da bi s kolegama u HET-u,
koji su i sami sudjelovali u izradi idejnog rješenja "Hidroelektrane Dubrovnik
2", razjasnili prednosti moguće gradnje novog elektroenergetskog objekta. Usto
valja zamijetiti i da je poduzeće HET Vladi Republike Srpske još u vrijeme kada
se "ništa nije potpisivalo i dogovaralo" kandidiralo dva projekta za tekuću
privrednu godinu, i to izgradnju HE Bileća i brane Dubrovnik 2, kako su to
krajem listopada objavili bosanskohercegovački mediji, uz dodatak da bi se "time
racionalnije koristile vode iz sliva rijeke Trebišnjice".
Da ne bi bilo zabune, treba politički, gospodarski i na druge načine surađivati sa
susjedima, ali bi isto tako bilo dobro kad bi HEP ponekad obavijestio i vlastitu
širu potrošačko-poreznu javnost u odnosu na neke moguće planove koji sobom nose
i dosad nerazjašnjene ekološke dileme. Među ostalim, nije uopće sporna činjenica
da Republika Srpska ostvarivanjem projekta "Gornji horizonti sliva Trebišnjice"
gradnjom triju hidroelektrana i završetkom gradnje tunela od Fatničkog polja do
Bilećkog jezera planira postati najvećim izvoznikom struje u regiji, te da je to
jedan od najvećih projekata i investicija u elektroenergetskom sektoru BiH, u
koji se kani uložiti najmanje 668 milijuna dolara.
S druge pak strane, nije sporno i da je Hrvatskoj potrebna
novoproizvedena električna energija, te da je po stručnim parametrima gradnja
"Hidroelektrane Dubrovnik 2", i uz ulaganje od 175 milijuna eura isplativa
investicija kroz razdoblje od dvadesetak godina. Taj projekt, među ostalim,
predviđa gradnju novog dovodnog tunela od petnaestak kilometara za potrebe te
hidroelektrane (do postojećeg objekta "Hidroelektrane Dubrovnik 1" u Platu, u
Župi dubrovačkoj), ugradnju nova dva agregata, smanjenje dotoka hladne vode u
Župski zaljev, što bi ujedno razriješilo to osjetljivo pitanje za vrijeme
trajanja turističke sezone u Župi dubrovačkoj.
Isto tako, napominju stručnjaci, "osim povećanja proizvodnje
električne energije na sustavu rijeke Trebišnjice poboljšala bi se i njezina
kvaliteta, jer se sa sadašnjeg udjela vršne energije od oko 5,6 ugradnjom nova
dva bloka u Hidroelektrane Dubrovnik on penje na oko 36,5 posto", što višestruko
povećava rentabilnost cijelog postrojenja.
Neretvanska opasnost
Ni to sa stručnog stajališta ne bi trebalo biti
sporno, tim više što su u razradi idejnog rješenja gradnje "Hidroelektrane
Dubrovnik 2" sudjelovali uvodno spomenuti stručnjaci i iz Zagreba i iz
trebinjskog HET-a. No, iz ekološkog kuta gledanja, na te mega ili manje planove
o kojima se "ništa nije ni potpisivalo ni konkretiziralo" ostalo je nejasno
zašto se, primjerice, u trebinjskim dokumentima o "Hidroelektrani Dubrovnik 2"
na više mjesta spominju tzv. postojeće ali i prevedene vode iz sliva Trebišnjice,
što se konkretnije odnosi na prevedene vode s Dabarskog polja. Jer nije tome
davno otkako su u hrvatskom Saboru zastupnici Tonči Tadić (HSP)
i Ivica Pančić
(SDP) pitali što će hrvatska Vlada poduzeti kako se ostvarivanjem
projekta "Gornji horizonti sliva rijeke Trebišnice" (GH) ne bi ugrozila plodnost
doline Neretve. Nije, naime, nikakva tajna da bi realizacija tog projekta mogla
biti i pogubna za Neretvansku dolinu s obzirom na to da ekolozi upozoravaju na
mogućnost presušenja Bune, Bunice i Bregave kod Mostara i Stoca, te još 400
manjih izvora, čija bi posljedica "bilo drastično smanjenje količine vode u toku
Neretve".
Iako je hrvatski premijer Ivo Sanader još krajem lipnja
najavio "primjereno reagiranje i zaštitu delte Neretve", od tada do danas šira
hrvatska javnost nije obaviještena o modalitetima tog "primjerenog reagiranja".
Umjesto toga, u listopadu se put Banja Luke otisnulo visokorangirano hrvatsko
izaslanstvo, u studenom je resorni doministar Tomšić opovrgavao
kako se "nije ništa potpisalo ni konkretiziralo", da bi, eto, između Božića i
Nove godine u Trebinju, u sjedištu HET-a, bio predstavljen projekt i studija
izvodljivosti moguće izgradnje "Hidroelektrane Dubrovnik 2".
|