|
Nismo uspjeli!
Ivana Kalogjera-Brkić, Jutarnji list 19. veljače '07.
Hrvatska državnu maturu uvodi za dvije godine. Naši susjedi Slovenci, čija smo iskustva koristili i koristimo u procesu uvođenja, odlučili su promijeniti model. Slovenski ministar obrazovanja dr. Milan Zver objašnjava zašto su odlučili zadržati državnu maturu, a smanjiti njezin značaj za nastavak školovanja.
Rezultati državne mature u Sloveniji više se neće koristiti kao ključni element za upis na fakultet. Potvrdio je to u razgovoru za Jutarnji list slovenski ministar obrazovanja prof. dr. Milan Zver. Za razliku od Hrvatske koja tek uvodi državnu maturu, u Sloveniji se ona provodi od 1995. godine, a zadnjih su godina uz srednjoškolske ocjene rezultati državne mature bili ključan selektivni element pri upisu na fakultet.
Na Sveučilištu u Ljubljani, primjerice, ocjene iz škole i rezultati državne mature koristili su se u omjeru 40:60 posto. Drugih selektivnih elemenata uglavnom nije bilo.
U Hrvatskoj, iako prvu generaciju koja će pristupiti državnoj maturi od samoga čina dijele još samo dvije godine, još nema konačne odluke o tome u kojoj će se mjeri ona priznavati pri upisu na fakultet, odnosno hoće li fakulteti i koji nakon državne mature provoditi dodatni klasifikacijski postupak.
Na fakultetima se trenutačno provodi anketa o državnoj maturi kako bi se vidjelo u kojoj su mjeri fakulteti spremni koristiti njezine rezultate u zamjenu za prijemni, a konačne bi prijedloge najkasnije do jeseni ove godine trebao predložiti Rektorski zbor. Očekuje se da će se većina hrvatskih fakulteta zadovoljiti državnom maturom i da neće provoditi nikakve dodatne selekcijske postupke, a uzor u tome Hrvatskoj je nerijetko bila upravo Slovenija.
Pogrešan fokus
No, slovenska prosvjetna vlast takvim modelom nije zadovoljna.
- Mi ne razmišljamo o ukidanju državne mature. Dobro je da ona postoji, ali nismo sasvim zadovoljni njezinim konceptom. Matura će i dalje ostati završetak srednjoškolskog obrazovanja, ali više neće imati takav utjecaj na nastavak školovanja - pojašnjava ministar Zver. Prema njegovim riječima, matura je do sada previše utjecala na sam pedagoški proces u srednjoj školi. - Događa nam se da su u zadnje dvije godine obrazovanja đaci fokusirani isključivo na pripreme za državnu maturu i skupljanje bodova pa škola gubi svoj puni smisao i postaje ratište za bodove. Jedna slovenska teoretičarka rekla je da tada 'rep počinje mahati psom, a ne više pas repom' - slikovito je opisao Zver. Dodao je da se cijela situacija vrlo lako može usporediti s natjecanjem u skijanju.
- Možeš dobro voziti cijeli život, a ako jednom kiksaš, ispadaš iz utrke - kaže Zver. Dodatni je problem, ističe ministar, to što su djevojčice na maturi postizale bolji uspjeh od dječaka, pa su se, kako se ona uzimala kao ključni element pri upisu, neke atraktivne profesije u Sloveniji počele feminizirati. Preveliku su korist od svega, smatra ministar, imali i izdavači knjižica s ispitnim pitanjima koje su slovenski đaci koristili pripremajući se za državnu maturu. Zato će slovenska prosvjetna vlast, najavljuje Zver, promijeniti status državne mature, na isti način na koji je to lani učinjeno i s malom maturom.
- Državna će matura i dalje biti eksterna i nacionalna, ona će i dalje predstavljati logički završetak srednjoškolskog obrazovanja, no fakulteti će sada sami određivati elemente za selekciju - rekao je ministar Zver.
Za promjenu te paradigme bit će nužno promijeniti i nekoliko zakona, no ministar je uvjeren da će za takvu promjenu dobiti i podršku parlamenta. No, nisu ni u Sloveniji svi zadovoljni time što matura gubi svoju selekcijsku funkciju.
- Matura je slična parlamentu, nešto najbolje od glupih izbora. A to što matura više neće biti ključan selekcijski element, u nekom će smislu značiti i njezino ukidanje. Ako se lomi njezina oštrica, onda nestaju njezina srž i filozofija - slikovito pojašnjava prof. dr. Pavel Zgaga, bivši slovenski ministar obrazovanja i profesor na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani. Zgaga strahuje da će matura, ako postane samo čin kojim će završiti jedno razdoblje obrazovanja, sve manje vrijediti u javnosti, što bi š vremenom moglo dovesti i do pada njezine kvalitete.
- Matura odlučuje o društvenoj mobilnosti, a ona je moguća na dva načina: na elitistički način koji akumulira financijske, političke, ideologijske i religijske snage ili kroz demokratsku raspodjelu snaga. Prednost je državne mature u tome što na nju ne može utjecati model veze i poznanstva. Navest ću jedan poučan primjer iz Bugarske, gdje su također radili na projektu državne mature, no on je neslavno propao iz političkih razloga. Ključnu ulogu u tome su odigrale udruga roditelja koju su činili predstavnici roditelja više i visoke klase i lobi samih učitelja koji su poslije posla držali instrukcije i na taj način dodatno zarađivali novac, pa im državna matura nikako nije odgovarala - kaže Zgaga.
Prof. dr. Ivan Svetlik, prorektor za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Ljubljani još je jedan od protivnika promjena koje najavljuje ministar obrazovanja.
- Poželjno je da matura ostane kao bazični element jer se pokazala dosta dobrom i pravičnom. Zahvaljujući maturi, svi imaju jednake šanse - komentirao je prof. dr. Ivan Svetlik.
Rang-lista uspješnosti škola
- Najveći problem s feminizacijom atraktivnih zanimanja na ljubljanskom su sveučilištu imali na medicinskom fakultetu, kaže prof. Svetlik. Taj su problem riješili na način da je fakultet donio posebne kvote za muškarce i za žene.
I u Hrvatskoj se matura predstavlja kao glavni antikorupcijski element pri upisu na fakultet. Dapače, očekuje se da će uvođenjem državne mature u potpunosti nestati sumnje o upisu preko veze, plavim kuvertama i slično.
Zanimljivo je i to da je matura u Sloveniji u prvi plan kao "problem" iskrsnula kad su slovenski mediji objavili rang-listu uspješnosti škola na državnoj maturi. Ministar Zver kaže kako je dodatnim istraživanjem utvrđeno da su škole koje su bile na samom vrhu te liste umjetno stvarale sliku svoje uspješnosti tako da su đake koji se nisu dobro pripremili za maturu u sustavu zadržavale još godinu dana.
Vrh liste također su zauzele škole koje godinama upisuju najkvalitetnije učenike, pa se u javnosti postavilo pitanje jesu li uspješnije one škole koje dobiju isključivo odlikaše ili škole u koje se upišu učenici koji su u osnovnoj školi postizali slabije rezultate, a koji su sada, iako nisu pri vrhu, bitno uspješniji nego u osnovnoj školi.
Udar na hrvatsku maturu?
Sve dvojbe o kojima intenzivno raspravljaju u Sloveniji prisutne su i u Hrvatskoj. I kod nas dio stručne javnosti u potpunosti dijeli stavove slovenskog ministra, a ima i onih koji smatraju da se za iskustvima susjedne države poseže u namjeri da se našteti hrvatskom projektu državne mature, jednom od rijetkih koji je Vlada premijera Ive Sanadera preuzela od Račanove vlade.
Prof. dr. Petar Bezinovič s Instituta za društvena istraživanja i voditelj projekta državne mature ističe da državna matura za visoko obrazovanje predstavlja zajamčenost minimalnih kompetencija te bolju pripremljenost budućih studenata za studij.
- Analiza odgovora visokoškolskih institucija iz prosinca 2005. pokazuje da se od 183 ispitana studijska programa 88 posto izjasnilo za to da prihvaća korištenje rezultata državne mature u kombinaciji s ocjenama umjesto postojećih selekcijskih postupaka - kaže Bezinovič.
Dodaje kako fakulteti predlažu da učenici u izbornom dijelu polažu one predmete koji su relevantni za studij jer se očekuje da će učenici tako biti bolje pripremljeni i motivirani za studij. Uz korištenje rezultata državne mature predlaže se i uvažavanje svih ocjena iz srednje škole kao dodatnog selekcijskog kriterija. Koji će model prevagnuti, pokazat će vrijeme, no o maturi će se zasigurno još raspravljati i u Hrvatskoj.
Glavni razlozi za redefiniranje koncepta državne mature
■ u 3. i 4. razredu škola gubi svoj pedagoški smisao jer su djeca fokusirana samo na prikupljanje bodova na maturi;
■ djevojčice na maturi postižu bolje rezultate od dječaka pa se feminiziraju neka atraktivna zanimanja;
■ kako bi na rang-listi škole bile što bolje plasirane, pojedine učenike u sustavu umjetno zadržavaju još jednu godinu;
■ od svega na kraju profitiraju izdavači ispitnih materijala koje đaci koriste kao pripremu za maturu;
■ fakulteti će sada dobiti priliku da sami odluče o tome na koji će način birati kandidate, možda nekima neformalno obrazovanje postane važnije od formalnog.
|
