Nacionalni ispiti

Mirela Lilek, Vjesnik 21. lipnja 2007.

Djevojčice u školi pokazuju i 10 posto bolje rezultate od dječaka, a učiteljice su u podučavanju bolje od svojih muških kolega u zbornici.
Četrnaestogodišnjakinje su i do 10 posto bolje učenice od svojih muških vršnjaka, a učiteljice pokazuju nešto bolje rezultate (do tri posto) u podučavanju hrvatskog jezika i matematike od svojih muških kolega. Čak do 40 posto bolji uspjeh u školi postižu djeca čiji roditelji imaju visoku stručnu spremu, a šest posto su slabija djeca-putnici. Pokazali su to rezultati nacionalnih ispita predstavljeni u srijedu u Zagrebu, koji su obuhvatili 10.690 učenika osmih razreda iz svake od 842 osnovne škole u Hrvatskoj, što je oko 23 posto populacije.
   Rezultati su pokazali i da je oko 50 posto škola Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske županije među 25 posto svih škola u Hrvatskoj čiji učenici imaju najslabiji uspjeh.
   Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac priznao je da su rezultati prvi put pokazali »apsolutnu neujednačenost sustava«. Naime, ispitivanje na kojem je radilo 4000 osoba, uglavnom prosvjetara, pokazalo je velike razlike u znanju učenika različitih županija. Iako su na nacionalnoj razini učenici pokazali zadovoljavajuću razinu znanja - prolaznost iz hrvatskog je gotovo 60 posto a iz matematike 55 posto - razlike među županijama kreću se i do 20 posto, što je Primorac nazvao - dramatičnim. Na iznenađenje mnogih, najbolje znanje hrvatskog jezika pokazali su učenici Krapinsko-zagorske županije, Grada Zagreba i Dubrovačko-neretvanske županije. Najlošiji su pak učenici Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije. U matematici su najuspješniji đaci Dubrovačko-neretvanske županije, Splitsko-dalmatinske i Grada Zagreba. Najslabiji u matematici su osmaši iz Brodsko-posavske, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije.
   »Prvi put imamo dokaz da je razina znanja učenika neujednačena. Zaprepašten sam podatkom da slabije rezultate u školi pokazuju djeca roditelja s nižom stručnom spremom, ali i činjenicom da učenici škola koje imaju stručne suradnike pokazuju višu razinu znanja. Njihova je prolaznost gotovo sedamdesetpostotna«, izjavio je Primorac.
   Ministar znanosti je zaključio da »škole ne mogu imati software - HNOS, bez da imaju ujednačene uvjete za njegovo provođenje«, te za jesen najavio uvođenje pedagoškog standarda koji bi trebao propisati standardizirane uvjete u svim školama. Uz dosad zaposlenih 1300 stručnih suradnika, najavio je novih 500 do 600. Rezultati ispitivanja poticaj su za nastavak uvođenja obveznog srednjeg školstva, ali i nacionalnih ispita, koji će se iduće školske godine provesti na još većem broju učenika, najavio je ministar.