Metković, 9.4.2013. - O CHE Čapljina dosta se govorilo ovih dana, naročito nakon što nije prestala s radom kada je protok vode Neretvom kroz Metković narastao iznad 1400 m³/s, a što stoji u točki 3.2.1 iz njezine Vodne dozvole koju joj je izdala Agencija za vodno područje Jadranskoga mora iz Mostara (gornji dokument).
   Razlog tome vjerojatno je bio pritisak stanovništva iz poplavljenoga Popova polja, tj. općine Ravno koji se vode mogu riješiti jedino preko CHE Čapljina, budući da su hidrotehničkim radovima za izgradnje sustava Donji horizonti (Gornji još nisu gotovi) zatvoreni najznačajniji ponori u Popovu polju, a korito Trebišnjice pretvoreno u betonski kanal.
    Važno je reći da Popovo polje plavi zbog toga što u određenim trenutcima HE Trebinje II mora propustiti svu vodu koja u njezinu akumulaciju dolazi s uzvodne brane Grančarevo za kojom je Bilećko jezero zapremine od oko 1,3 milijarde prostornih metara (oko pet puta veće od Jablaničkoga). Očito je da se vodama ne upravlja dobro, tj. da je profit iznad svega. Zbog svega toga pokrenut je Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom u kojemu zajednički sudjeluju Republika Hrvatska, Federacija BiH (dvije elektroprivrede) i Republika Srpska. Projekt financira Svjetska banka u iznosu od osam milijuna USD, od čega su Hrvatskoj pripala dva, a Bosni i Hercegovini šest milijuna. Projekt je trebao biti gotov ove godine, no pitanje je hoće li biti tako jer stvari baš ne idu glatko.