Metković, 25.8.2013. - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima posebno se 23. kolovoza obilježio na području Novih Sela, u zaseoku Šiljegi, gdje je u nazočnosti mnogih građana otkriveno spomen-obilježje jedanaestorici mladića koji su stradali koncem Drugoga svjetskog rata i na križnim putovima u poraću.
    U organizaciji Hrvatskoga žrtvoslovnog društva i metkovskoga Ogranka Udruge Hrvatski domobran u Šiljegima (znanome i kao zaselak Iskisli) upriličeno je otkrivanje spomen-ploče s imenima jedanaestorice mladića prezimena Šiljeg, nad kojom se izdiže veliki križ. Tako je nakon gotovo sedamdeset godina trajno obilježeno sjećanje na jedanaestoricu mladića koji se nikada nisu vratili u svoje Šiljege u kojima je u to vrijeme živjelo samo dvanaest obitelji. Šiljegi se od toga nikada nisu oporavili. Već početkom šezdesetih godina zaselak je potpuno opustio jer su se tadašnje komunističke vlasti trudile da to „ustaško mjesto“ potpuno marginaliziraju u svojim razvojnim planovima.
    Na svečanosti, koju je vodio Zvonimir Nikolić, predsjednik Hrvatskoga domobrana Metković, okupili su se gotovo svi koji danas nose prezime Šiljeg ili ga je, pak, nosio tko od njihovih predaka (danas su to mahom građani Metkovića) te njihovi prijatelji, rodbina i poštovatelji spomenutih žrtava. Obilježavanju je nazočio župan Nikola Dobroslavić s dožupanicom Marijom Vučković, bivši predsjednik Sabora Luka Bebić, gradonačelnik Metkovića Božo Petrov (koji nije mogao ostati do kraja jer je bio pozvan na Dan općine Neum) i domaćin, načelnik općine Kula Norinska Nikola Krstičević.
    Nakon što je Župni zbor sv. Nikole iz Metkovića pod ravnanjem s. Marijane Cvitanović otpjevao hrvatsku himnu, spomen-obilježje otvorio je mladi doktor znanosti Ante Šiljeg, a potom su izaslanici ogranaka Hrvatskoga domobrana iz Splita, Omiša, Dubrovnika, Našica, Rijeke i Zagreba preda nj položili vijence i zapalili svijeće.
    Slijedila je sveta misa koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, a s njime za oltarom bili su: don Mijo Šurlin, fra Josip Bebić, don Ljubo Pavić, župnici iz Metkovića i Vida don Senko Antunović i don Mladen Margeta te neretvanski svećenici don Darko Jerković i fra Petar Rastočić. Prije svečane euharistije nadbiskup Barišić pozdravio je skup i rekao, između ostaloga – Ovo je sveti trenutak, humanitarni pogled na čovjeka, na žrtvu, dostojanstvo osobe. Tim pogledom potrebno je pogledati i naše tame, neotkrivene stranice skrivene stvarnosti, tajne koje nas obavijaju. Nije pametno kriti svoj grijeh; nije pametno učiniti ga, ali ako smo ga učinili, ne činimo drugu pogrešku nego ga priznajmo. To je veličina čovjeka i to traži dostojanstvo i žrtve i onoga koji je učinio te žrtve.
    Budući da su ovakvi skupovi nabijeni emocijama izdvojit ćemo još jednu nadbiskupovu misao, ovaj put iz njegove propovijedi:
   Ovo nije ideološki spomenik, ovo je znak slobode. Sve su žrtve jednako vrijedne, zato bih želio da budemo manje opterećeni ideologijom a više istinom, poviješću i objektivnošću. Nije dobro samo žrtve fašizma, nacizma, prebrojiti, naći, popisati. Nema mira, nema uskrsnuća, nema izlaska iz tame povijesti bez objektivne istine i poštenja; tek tad sve možemo pomiriti i možemo gledati u budućnost u slobodi. Isus Krist najveći je spomenik za sve žrtve. On je ušao u sve jame, u sve rudnike, sve skrivene muke i patnje, svojim uskrsnućem dao ostvarenje i puninu života. Bila je to jasna biskupova poruka razjedinjenome hrvatskom narodu opterećenome prošlošću upravo stoga što se o mnogim događajima još uvijek šuti.
    Poslije mise slijedili su prigodni govori, a Dragica Zeljko Selak izrecitirala je pjesmu Da ne zaborave autora Milivoja Grgića, koji je preživio križni put. Kao živi svjedok tih strašnih događaja istupila je starica Anka Čarapina, rođ. Šiljeg, čiji je brat jedan od stradalnika. Okupljenima se obratio i član Predsjedništva Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Nikola Debelić, dok je predsjednik HD-a Nikola Matičić podijelio zahvalnice zaslužnima za realizaciju projekta.