Metković, 22.3.2014. - Danas se obilježava Svjetski dan voda, ove godine pod motom Voda i energija. WWF (Svjetski fond za zaštitu prirode) tim je povodom izdao priopćenje koje je nama u dolini Neretve posebno zanimljivo, s obzirom na nastavak izgradnje sustava Gornji horizonti u Republici Srpskoj, na što nikako ne smijemo zaboraviti u borbi protiv nove prijetnje u vidu termoelektrane na ugljen. Time bi se dolina Neretve našla u pravim energetskim škarama čije dvije oštrice prijete svaka na svoj način
    U svjetlu najnovijih istraživanja Sveučilišta u Oxfordu, WWF poziva sve investitore da obave dodatne analize troškova hidroenergetskih projekata, koji se trenutačno razvijaju u regiji Dinarskoga luka. Istraživanje Sveučilišta u Oxfordu pokazuje da koristi dobivene od većine velikih brana izgrađenih u posljednjih 50 godina ne moraju nužno biti veće od troškova. Štoviše, nova studija naglašava da postoje jaki empirijski dokazi da velike brane obično nisu najbolje energetsko i ekonomsko rješenje.
    „Hidroenergija je obnovljivi izvor energije i u nekim slučajevima pravi izbor za zadovoljavanje potreba za energijom. Međutim, hidroenergija nije zeleni izvor energije sama po sebi, jer hidroelektrane mogu imati velik utjecaj na slatkovodne ekosustave, ribarstvo i poljoprivredu“, rekla je Francesca Antonelli, voditeljica slatkovodnog programa u WWF Mediteran.
    Šezdeset posto od 227 najvećih svjetskih rijeka već je jako fragmentirano branama kao jednim od glavnih krivaca. Regija Dinarskoga luka nije iznimka. Zbog jakog pritiska donositelja odluka trenutačno u regiji postoje planovi za izgradnju više od 550 hidroelektrana od kojih je većina bez realne procjene financijskih, socijalnih i ekoloških troškova.
    „Iznimno loš primjer je HE Lešće na rijeci Dobri u Hrvatskoj gdje je investitor potopio 12 km prekrasnog kanjona zajedno sa staništima nekoliko ugroženih i zaštićenih vrsta. Početna procijenjena vrijednost projekta bila je 60 milijuna eura, a ubrzo je narasla na više od 100 milijuna eura, i to bez potrebnih mjera ublažavanja negativnih utjecaja na lokalnu zajednicu koja se sada mora nositi s posljedicama: nizvodna erozija, zagađenje vode i poplavljena područja“, naglašava Irma Popović Dujmović, stručnjak za slatke vode u WWF Mediteran.Budućnost najvažnijih slatkovodnih ekosustava u regiji Dinarskoga luka ozbiljno je ugrožena. U 2011. WWF-ov Mediteranski program pokrenuo je Inicijativu za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku – DASHI – u svrhu poboljšanje načina na koji se donose odluke o budućim hidroelektranama i poboljšanje upravljanja postojećim hidroelektranama. Inicijativa se najviše angažira oko nacionalnih i međunarodnih donositelja odluka te na ključna istraživanja i stvaranje javnog pritiska kako bi se očuvali najdragocjeniji slatkovodni ekosustavi Dinarskoga luka.