vijesti www.metkovic.hr

 Gradske vijesti

Održana tribina 'Hrvatska i Europska unija'

Metković, 22.11.2005. - Da bi se odgovorilo na izazov ulaska Hrvatske u EU nije dovoljan samo rad državnih institucija, već se novim okolnostima moraju prilagoditi i sve društvene strukture, a građani RH moraju imati mogućnost javno izreći svoje mišljenje o čitavom procesu, istaknuto je na tribini «Hrvatska i Europska unija» održanoj u GKS-u Metković, a koju je organiziralo Društvo za kulturu demokracije i Zaklada Konrad Adenauer u suradnji s Gradskim poglavarstvom Metkovića i Udrugom tjelesnih invalida Metković (UTIM).
   Kako se moglo čuti, spomenuta tribina je dio projekta kojim se želi potaknuti javnu raspravu o sadržajima procesa pristupanja Hrvatske EU-u, a po prvi put je održana van Zagreba, a sa sličnom praksom nastavit će se iduće godine. Građani su upoznati s temama kao što su: «Projekt javne rasprave i edukacije: Hrvatska i EU», «Hrvatska kao povijesno-zemljopisni dio Europe» i «Poljoprivreda, malo poduzetništvo, industrija i predpristupni fondovi EU u kontekstu pregovora o pristupanju EU», a predavači su bili dr. sc. Ivo Lovrić, predsjednik DKD-a, dr. sc. Josip Jurčević, povjesničar instituta «Ivo Pilar», te dip. oec. Alan Žepec, MBA. U raspravi je rečeno kako je priključenje Hrvatske EU-u nužnost i da nema alternative, uz ocjenu kako Hrvatska neće izgubiti svoju posebnost jer je europsko ujedinjenje moguće samo uz poštivanje nacionalnih i regionalnih različitosti.
   Na tribini se govorilo i o otvaranju predpristupnih fondova EU-a, i to PHARE i ISPA, a od iduće godine i SAPARD, te se čulo kako je iz tih fondova Hrvatskoj odobreno 245 milijuna eura. Za usporedbu, deset tranzicijskih zemalja obuhvaćenih procesom proširenja EU-a iz predpridstupnih je fondova Unije, u razdoblju od 1990. do 2003. dobilo ukupno 18,78 milijardi eura. Najviše je dobila Poljska, a najmanje Slovenija.
   Zanimljivo je kako je Hrvatskoj u okviru programa SAPARD, koji se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvitak odobreno 25 milijuna eura u okviru proračuna Unije za iduću godinu, ali je pitanje koliko će Hrvatska biti spremna ta sredstva prihvatiti iz razloga što tek treba osnovati agenciju, regionalne podružnice, izraditi Nacionalni plan za ruralni razvitak, višegodišnji financijski sporazum i godišnje sporazume o financiranju itd. Objašnjavajući tako opsežnu birokratsku proceduru, predavači su istaknuli kako se EU na takav način nastoji zaštititi od zloporabe u korištenju namijenjenih sredstava.
(Ivana Ilić)