Metković, 9.5.2015. - Jučer je u Villi Neretva održana promocija monografije Geokemijska karakterizacija okoliša slivnog područja donje Neretve čiji su autori prof. dr. sc. Vladivoj Valković, znanstveni savjetnik i profesor fizike na institutu Ruđer Bošković, dr. sc. Jasmina Obhođaš, voditeljica laboratorija za nuklearne analitičke metode s Instituta Ruđer Bošković i doc. dr. sc. Ante Kutle, predsjednik Udruge Lijepa naša iz Zagreba, koja je knjigu objavila uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i EU, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Hrvatskih voda.
    Rezultati istraživanja mogu se koristiti u zaštiti voda, agrarnoj politici, prostornom planiranju, javno zdravstvenoj problematici, agronomima, biolozima, kemičarima, u nastavi – jednom riječju mogu koristi svima koji na bilo koji način proučavaju ovo naše područje. Obrađeno je područje Ploča, Metkovića, Opuzena, Kule Norinske, Slivna, Zažablja i Pojezerja.
    Tijekom tri godine istraživanja prikupljeno je preko 500 uzoraka vode, tla, biljaka i sedimenta. Uzorci tla i mulja uzeti su s obale Baćinskih jezera, područja Vida, rijeke Norin, obale Male Neretve, Crne rike, jezera Kuti, lijeve i desne obale Neretve, tla iz općina Zažablja, Pojezerja, Slivna, te oko Metkovića, Opuzena i Vlake.
    Koncentracija kemijskih elemenata u uzorcima vode i tip vode uzimali su se iz vodovoda, gustirni, potoka, kanala, izvora, bušotina.... Uzorkovano je i lišće mandarina, djeteline u Norinu i Podrujnici, blitve s tržnice u Metkoviću, djeteline i raštike s Baćinskih jezera, šaš, lokvanj, lopoč, špinat, prasa, kelj s tržnica.
    Sediment je istraživan na ušću Neretve, na Baćinskim jezerima, rijeci Norin, maloj Neretvi, na lijevoj obali Neretve, obalama Crne rike i jezera Kuti te rijeke Prunjak.
    Sažeto i razumljivo ova su nam tri doktora znanosti objasnili da uopće ne stoji teza kako je Neretva užasno zatrovana od pesticida. U nekim segmentima vrijednosti su zbilja povećane, ali nisu alarmantne i ne odstupaju od Hrvatskoga prosjeka. Jedino što je značajno povećano je vrijednost broma, koji se često koristi kao agrokemijsko sredstvo, naročito za zaštitu agruma, ali se rijetko analizira u tlu i vodi jer se brom ne smatra toksičnim elementom štetnim za zdravlje ljudi.
    Smrtnost od raka za Dubrovačko-neretvansku županiju ispod je hrvatskoga prosjeka, ali smrtnost od raka mokraćnoga mjehura iznadprosječna je. Izmjerene koncentracije broma koji se veže uz rak mokraćnoga mjehura i povećanu smrtnost od njega varirale su od 5 do 5400 mg/kg, sa srednjom vrijednošću od 390 mg/kg. Te su vrijednosti bitno iznad normalno očekivanih vrijednosti za tlo i sedimente koji se nalaze u literaturi. Vrijednosti za koncentracije broma izračunane su za općine Slivno, Zažablje, Kulu Norinsku i Pojezerje te gradove Ploče, Metković i Opuzen, a analiza tih vrijednosti pokazala je statistički značajnu povezanost između tih vrijednosti i pobola i umiranja od raka mokraćnog mjehura.
Ana Musa, Lijepa naša