Metković,
17.1.2017. - Danas je točno 595. godina otkako je nastao dokument o događaju koji se zbio, jamačno, u siječnju 1422. na rijeci Neretvi podno Metkovića (flumaria Narrenti subtus Metchovich). Riječ je o dokumentu u kojemu se, koliko za sada znamo, prvi put spominje Metković.
Zna se da je na rijeci Neretvi dva-tri kilometra ponad Metkovića bila luka Drijeva (Driva), koja se spominje u XII. st. Pretpostavlja se da joj ime dolazi od drva/driva, tj. od drvenih pristaništa za lađe. Trgovalo se tamo svime i svačim, poglavito solju, a povijesni spisi spominju i trgovinu robljem. Bili su to nevoljnici zarobljeni u raznim sukobima i koji su kao plijen bili prodavani kao roblje. Ništa neobično za to vrijeme, o čemu svjedoči i riječ zarobiti koja je opstala sve do danas, a svoje je izvornu povijesno značenje, nažalost, dobila i u Domovinskome ratu kada su mnogi zarobljeni Vukovarci kao robovi radili na srpskim farmama.
Jednoga su siječanjskoga dana 1422. dubrovački carinici na Neretvi pod Metkovićem presreli barku gospara Mata Getaldića, kojom je upravljao neki Vukoš. Jesu li Vukoš i njegova posada pokušavali prokrijumčari kakvu robu ili ne, teško je reći. Isto kao što je teško reći jesu li carinici Pero Primić i Stanko Sladinović od Vukoša tražili kakvo mito, a kada je on to odbio sačinili su zapisnik o zaplijenjenoj robi i to: tri bačve pune vina, ukupno 101 vjedro vina, u novcu dakle trideset velikih perpera, tri vreće žita pune zobi, deset praznih vreća, jednu sklavinu (grubi pokrivač) vrijednosti tri i pol perpera. Bez obzira na to što nam se danas vrijednost te robe čini nevelikom, dana 17. siječnja 1422. sastavljena je predstavka dubrovačkom knezu Vlahu Sorgi (Sorkočeviću), koja se danas nalazi u Dubrovačkome arhivu i iz koje se vidi da bi Metković za pet godina trebao proslaviti 600 godina od svoga prvog spomena.
Prije tri godine redakcija www.metkovic.hr pokrenula je Projekt Metković 600, nastojeći prikupiti što više dokumenata o Metkoviću. To se, ponajprije, odnosi na stare fotografije pa pozivamo sve koji u svojim obiteljskim albumima imaju zanimljive fotografije da nam se jave. Naravno, pozivamo i kolekcionare da se uključe pa da za pet godina napravimo reprezentativnu izložbu. Jedna od fotografija bit će i gornja iz 1890., koju nam je ustupio Mario Talajić. Riječ je o dijelu stereo-fotografije na kojoj je možda najstariji svjetlopis tradicionalnoga korištenja lađe. Bude li sreće, sve će se zaokružiti prikladnom monografijom, u čemu će svakako trebati i pomoć povjesničara.
