Metković,
23.10.2017. - Na današnji dan 1847. Hrvatski sabor je službenim jezikom proglasio hrvatski. Bila je to posljednja sjednica feudalnoga Hrvatskoga staleškog sabora jer je sljedeće, revolucionarne 1948. godine 5. lipnja održana prva sjednica Hrvatskoga sabora sazvanoga prema predstavničkom načelu.
Premda se donedavna smatralo da je prvi govor u Saboru na hrvatskome jeziku 2. svibnja 1843. održao Ivan Kukuljević Sakcinski, novija istraživanja kažu da je to još 1832. učinio Juraj Rukavina Vidovgradski. Međutim, Sakcinski je u svome govoru tražio da se hrvatski u Saboru proglasi službenim jezikom. Jedan od najvažnijih razloga što je to do tada bio latinski jest otpor mađarizaciji i uvođenju mađarskoga u škole i u upravu. Sakcinski je u svome govoru rekao:
Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa! Martvi jezik rimski, a živi mađarski, njemački i latinski – to su naši tutori, živi nam groze, martvi darži nas za garlo, duši nas, i nemoćne nas vodi i predaje živima u ruke. Sada imamo još toliko sile u nami suprotstaviti se martvomu, za mala nećemo moći nadvladati žive, ako se čvarsto na naše noge ne stavimo, to jest, ako naš jezik u domovini neutvardimo i njega vladajućim neučinimo. Susedi naši, osobito Magjari, neće već odstupljivati od svojega jezika, i iz priateljstva i uljudnosti prema nas ili iz drugoga kakvoga uzroka, neće ga zaista zamenjivati s ikojim drugim najmanje martvim, nu to i potrebovati hoteti od njih, bi značilo toliko: kao orlu hoteti svezati krila, da k nebu nepoleti; njihova stalnost i jedinost u jeziku nadvladati će zaisto našu nestalnost, neslogu i mešariu…
Na Kukuljevićev prijedlog Hrvatski Sabor 23. listopada 1847. hrvatski proglašava službenim jezikom u Saboru. Nažalost, Kukuljevićevo kasnije političko djelovanje potpuno se promijenilo u odnosu na ilirske dane.
