Metković, 25.9.2020. - Okruglim stolom u Hotelu 'Narona' sinoć su otvoreni trodnevni XVI. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti koji su ove godine posvećeni hrvatskom književniku, povjesničaru i etnologu Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću. Skup je otvorio ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić, nakon čega je začetnik ove manifestacije, književnik Stjepan Šešelj kratko rezimirao dosadašnje susrete.

„Ove godine susret je posvećen Bjelovučiču jer on to zaslužuje. Mi Neretvu ne doživljavamo samo od Unke do mora, nego puno šire i dosada smo pazili da u susretima bude zastupljen svaki dio, pa su oni bili posvećeni pjesnicima, književnicima, znanstvenicima i kulturnim djelatnicima iz Hercegovine, Stona, Zaostroga itd. Ove godine posvećeni smo Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću zbog njegova značaja i rada te zbog njegova različita tumačenja istih stvari“, istaknuo je Šešelj koji je i otkrio kako će susreti iduće godine biti posvećeni don Radovanu Jerkoviću.

Na prvome od triju okruglih stolova posvećenih Bjelovučiću o njegovome životu i radu govorili su dr. sc. Domagoj Vidović, publicist Darko Utovac i ravnatelj Gradskoga muzeja u Makarskoj Marinko Tomasović.

Nikola Zvonimir Bjelovučić rođen je 1882. u Janjini na Pelješcu, a u jednome periodu svoga života imao je odvjetnički ured i u Metkoviću. Na rodnome Pelješcu poticao je izgradnju cesta, luka i otvaranje škola, zastupao je interese seljaka u provedbi agrarne reforme u Dalmaciji, a bio je i kandidat na političkim izborima 1927. i 1935. godine.

Autorom je mnogih pravnih, arheoloških, povijesnih i etnografskih članaka te novela, pjesama i književnih kritika. Objavljivao je u pedesetak različitih novina i časopisa, a utemeljiteljem je i glavnim urednikom časopisa Hrvatska riječ (1925.). U etnografskim se radovima uglavnom bavio rodnim poluotokom Pelješcem te etničkom granicom između južnoslavenskih naroda (poglavito na povijesnome području Crvene Hrvatske), u pravnim položajem Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Kraljevine Jugoslavije te agrarnim pitanjima, a u arheološkim i povijesnim ponajprije crkvenom poviješću Pelješca.

„U formi razgovora smo raspravljali o vrlo neobičnoj osobnosti Nikole Zvonimira Bjelovučića koji je za Neretvu bitan iz dva razloga – jedan je što su Bjelovučići porijeklom s područja Dobranja i drugi razlog je taj što je njegovo prvo tiskano djelo 'Zar je i Neretva srpska', oštar odgovor na knjigu Ljubomira Ljube Vlačića koji je Neretvu smatrao srpskim područjem. Međutim na izlaganjima Darka Utovca i Marinka Tomasovića došli smo do nekih proturječja u Bjelovučićevu pisanju jer je u nekim djelima nastupao sa jugoslavenske pozicije, a u nekima sa izrazito hrvatske pozicije. Npr. u nekim djelima je pisao o pravoslavlju Pelješca, a s druge strane zagovarao je da se Hrvatska prostire od Trsta do Bara. Nadamo se da ćemo do kraja ovog susreta barem djelomično razriješiti oko njegova života i osobnosti', istaknuo je dr. sc. Domagoj Vidović.

XVI. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti nastavljaju se i danas u Pločama i Opuzenu te sutra u Stonu i Janjini.

Organizira ih Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti iz Opuzena, Podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću, Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Stonu te Hrvatska kulturna zaklada iz Zagreba.